Kao komponente procesa fotosinteze, svijetlo, voda i ugljični dioksid - CO² su neraskidivo povezane. Tijekom procesa fotosinteze biljke koriste energiju svijetla, da pretvore CO² i vodu u ugljikohidrate - šećere, koji su im glavni faktor rasta . Kao nusprodukt ovog procesa oslobađa se kisik - O² koji je od vitalnog značenja za cijeli biotop akvarija. Kako se 90% suhe tvari biljke, sastoji od vode i CO², logično je da CO² predstavlja najvažniji biljni nutrijent uopće.Ako se u akvariju ne poduzimaju nikakve dodatne mjere za dodavanje CO², količina ovog nutrijenta, s vremenom , postaje potpuno nedostatna za ranije opisani proces fotosinteze.

Dodavanje CO² u akvarij tako možemo smatrati najvažnijim korakom za postizanje pravilnog rasta i održavanja biljaka . Uz ovaj gradivni učinak, na bilje, CO² u suradnji sa karbonatima iz vode, čini prirodni pufer-sistem za regulaciju PH- nivoa (kiselosti) vode.Generalno govoreći, karbonati iz vode u konjukciji s CO² održavaju vodu u blago kiselom do neutralnom području, PH između 6,5 i 7º, što je optimalno za bilje i za veliku većinu akvarijskih riba.

Postoji više sistema za dodavanje CO² u vodu, od onih koji se sastoje od reaktora i izmjenjivog spremnika sa CO², a predviđeni su za jednokratnu upotrebu do ozbiljnih sistema koji koriste boce za punjenje . Bit ovih sistema je u stalnoj kontroli nivoa CO², koja se vrši pomoću PH elektrode umočene u akvarij ili filter posudu, koja podatke šalje u PH kompjuter, a ovaj pak upravlja otvaranjem i zatvaranjem magnetnog ventila preko kojega istječe CO². Plin se polako preko CO²- reaktora distribuira u akvarij te se tamo troši za sve prije navedene svrhe ( hrana akvarijskom bilju i zajedno s karbonatima iz vode služi kao Ph pufer).

 Proteini predstavljaju osnovni sastojak većine hrana za ribe, a hranjenjem riba, glavnina tih proteina dospijeva direktno u vodu. Najveći dio dušika iz proteina metaboliziraju filterske bakterije preko vrlo toksičnog amonijaka u manje toksične nitrite i na posljetku u nitrate.

Ove se kemijske reakcije događaju u prisutnosti kisika.Bakterije roda NITROSOMONAS oksidiraju amonijak do nitrita a bakterije NITROBACTER nitrite do nitrata. 

U većini akvarija nitrati su konačni produkt razgradnje proteina i kao takvi ostaju u akvariju. U stanju su ih za svoje potrebe iskorištavati samo akvarijske biljke i alge, i to u ograničenim količinama.

Povećanje razine neiskorištenih nitrata dovodi do prekomjerne fertilizacije i pojačanog rasta algi. Nitrati u velikim količinama imaju i toksično djelovanje na morske beskralježnjake ali i na  akvarijske ribe.

 

 

 

 

 

 

 

 

Protein skiming ili obiranje proteina jedan je od ključnih vidova filtracije vode a kod morske akvaristike, je uz živo morsko kamenje i živi podni supstrat, svakako najvažniji dio filter sistema.

Bit procesa je da se proteinski otpadni produkti ili krupnije čestice proteinskog porijekla, u skimeru miješaju s vrlo fino raspršenim mjehurićima zraka, nastalim djelovanjem posebnih pumpi, te se na taj način formirani film, u vidu guste pjene, ekstrahira iz skimera u posudu za skupljanje pjene a samim tim i iz vode.

Po mjestu gdje se pozicionira skimer dijelimo ih na one koji su u akvariju ili filter posudi i one koji su van akvarija ili filter posude.

Učinak im je sličan, ali su vanjski skimeri u pravilu puno većeg kapaciteta. Razlike su i u tome, na koji se način aerira voda, i zrak raspršuje unutar skimera. To se može raditi putem zračne pumpe i raspršivača zraka ( manji skimeri uglavnom za slatku vodu), a i putem specijalnih "venturi" pumpi koje samostalnu usisavaju zrak iz okoline, velikom snagom ga raspršuju i miješaju s vodom te potom tu smjesu vraćaju u skimer posudu.

U ponudi su nam skimeri različitih proizvođača( GROTECH, AQUAMEDIC, SCHURAN, TUNZE) za akvarije zapremine od 100 l- 3000 l, a na zahtjev možemo dobaviti i isporučiti i skimere za velike sustave i do 20000 l.